Program razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti – HRZZ-DOK-NPOO-2023-10-6610

Prezentirana tema doktorskog istraživanja na Europskom danu doktoranada iz područja geotermalne energije u Szegedu (09.04.2025.)

Katarina Marojević, mlađa istraživačica Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta zaposlena u okviru programa Razvoj karijera mladih istraživača (NPOO-DOK-2023-10), sudjelovala je na Europskom danu doktoranada iz područja geotermalne energije (European Geothermal Ph.D. Days 2025), održanom 9. i 10. travnja 2025. godine u Szegedu. Tijekom ovog događaja predstavila je svoje istraživanje „Revitalization of oil wells using Aquifer Thermal Energy Storage – case study Dugo Selo, Croatia“ na poster sekciji, pridruživši se mladim istraživačima iz cijele Europe u razmjeni znanja iz područja geotermalne energije.

Događaj je održan u kulturnom i znanstvenom centru Szent-Györgyi Albert Agóra, gdje su doktorandi imali priliku posjetiti muzej povijesti informatike, temeljen na zbirci Društva za računalne znanosti Johna Neumanna. Također su imali priliku razmotriti sustav za grijanje i hlađenje znanstvenog centra.

Bubamara iz Szegeda (mađarski: Szegedi Katica), robot razvijen u Mađarskoj, u kibernetičkom laboratoriju Sveučilišta u Szegedu (SZTE), između 1956. i 1957. godine.

 
Sustav za grijanje i hlađenje znanstvenog centra Szent-Györgyi Albert Agóra

PREZENTIRAN RAD „Revitalization of mature oil fields as an aquifer thermal energy storage systems (ATES) in Republic of Croatia - production and reservoir engineering aspects” NA EUROPSKOM GEOTERMALNOM KONGRESU U ŠVICARSKOJ (09.10.2025.)

Doktorandica Katarina Marojević, s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, sudjelovala je na Europskom geotermalnom kongresu (EGC, European Geothermal Congress) u Zurichu, Švicarska.

European Geothermal Congress je jedan od najvećih događaja u području geotermalne energije u Europi, a održan je od 6. do 10. listopada 2025. unutar prostora kongresnog centra u Zurichu. I ove godine, kongres je okupio više od 1.000 sudionika iz više od 40 različitih zemalja, stvarajući poticajno okruženje za razmjenu znanja i iskustava u različitim područjima geotermalne energije. Tijekom cjelotjednog programa sudionici su imali priliku upoznati se s najnovijim inovacijama, uslugama, znanjima i proizvodima iz različitih područja geotermalne energije. Programom je obuhvaćen širok raspon tema, uključujući duboke i plitke geotermalne sustave, geotermalne dizalice topline te podzemne sustave skladištenja toplinske energije (ATES, BTES, CTES i dr.). Predstavljene su projektne i infrastrukturne inovacije, dok se u pojedinim sesijama raspravljalo i o regulatornim, političkim i društveno-ekonomskim aspektima vezanim za geotermalnu energiju.

U jednoj od sesija Katarina Marojević, asistentica na HRZZ projektu (NPOO-DOK-2023-10), je imala priliku prezentirati istraživanje „Revitalization of Mature Oil Fields as an Aquifer Thermal Energy Storage Systems (ATES) in Republic of Croatia - Production and Reservoir Engineering Aspects”, gdje je prikazala početne rezultate rada, odnosno mogućnost skladištenja toplinske energije unutar pješčanih slojeva, pomoću već postojećih bušotina, na naftnom polju Dugo Selo. Budući da je istraživanje još u tijeku, predstavljeni rezultati služe kao temelj za njegov daljnji razvoj, a pitanja i komentari iz publike nakon izlaganja dodatno su pomogli u usmjeravanju sljedećih koraka.

Prezentiran znanstveni rad „Optimization of hybrid shallow geothermal systems through a development and integration of relevant factors criteria catalogue – Deliverables of an Interreg Danube GeoHeCo project” na SDEWES konferenciji u Oujdi, Maroko (30.05.2025.)

Na SDEWES konferenciji, održanoj od 27. do 31. svibnja 2025. godine u Oujdi i Saidiji u Maroku, koja je okupila 138 stručnjaka iz 30 zemalja, Katarina Marojević s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, zaposlena u okviru programa Razvoj karijera mladih istraživača (NPOO-DOK-2023-10), predstavila je rezultate istraživanja u okviru projekta Danube GeoHeCo, financiranog kroz Program transnacionalne suradnje dunavske regije 2021. – 2027.

Projekt okuplja 14 partnera iz 8 zemalja, među kojima je i Rudarsko-geološko-naftni fakultet u ulozi voditelja jedne od glavnih projektnih aktivnosti - Optimizacija dizajna i tehnologije plitkih hibridnih geotermalnih sustava grijanja i hlađenja, dok je Međimurska energetska agencija d.o.o. (MENEA) vodeći partner zadužen za cjelokupnu koordinaciju projekta.

Katarina Marojević, zajedno s koautorima Marijom Macenić, Tomislavom Kurevijom i Anjom Vrbaški, predstavila je rad pod nazivom: „Optimization of hybrid shallow geothermal systems through a development and integration of relevant factors criteria catalogue – Deliverables of an Interreg Danube GeoHeCo project”.

Istraživanje je usmjereno na identifikaciju ključnih faktora koji utječu na dizajn plitkih geotermalnih hibridnih sustava grijanja i hlađenja na području Dunavske regije. U sklopu projekta Danube GeoHeCo izrađen je sveobuhvatan katalog kriterija korištenjem metode Analitičkog hijerarhijskog procesa (AHP), s ciljem podrške razvoju IT alata za projektiranje plitkih geotermalnih sustava. Metodologija uključuje usporednu analizu parova kriterija i analizu vlastitih vrijednosti matrice kako bi se utvrdila relativna važnost tehničkih, geoloških, socioekonomskih i okolišnih čimbenika.

OBJAVLJEN ZNANSTVENI PREGLEDNI RAD U ČASOPISU ENERGIES (19.02.2025.)

JCR category rank:

Q3: Energy and Fuels

Mlađa istraživačica Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta Katarina Marojević (zaposlena u okviru programa Razvoj karijera mladih istraživača (NPOO-DOK-2023-10)), u ko-autorstvu s prof. dr. sc. Tomislav Kurevija i doc. dr. sc. Marija Macenić sa Zavoda za naftno-plinsko inženjerstvo i energetiku, objavila je pregledni članak:

Challenges and Opportunities for Aquifer Thermal Energy Storage (ATES) in EU Energy Transition Efforts — An Overview (https://doi.org/10.3390/en18041001),

u časopisu Energies (Volume 18, Issue 4, section H: Geo-Energy, special issue Development and Utilization in Geothermal Energy)

SUDJELOVANJE NA RADIONICI PROJEKTA TRANSGEO U ČAKOVCU (09.02.2026.)

HRZZ doktorandica Katarina Marojević sudjelovala je na regionalnom događaju za dionike pod nazivom “Geotermalna energija kao pokretač održivog razvoja i energetske tranzicije Međimurja”, koji je održan 9. veljače 2026. godine u prostorima Metalske jezgre Čakovec.

Cilj održavanja događaja bio je uzvanike upoznati s dubokim, srednje dubokim i plitkim geotermalnim potencijalom Međimurske županije te naglasiti mogućnosti za buduće investicije u geotermalnu infrastrukturu. Na radionici su predstavljena četiri projekta: TRANSGEO (Revitalizacija napuštenih bušotina za eksploataciju geotermalne energije), InnoGeoPot (Inovativne metode istraživanja u svrhu procjene potencijala geotermalne energije i pohrane toplinske energije), Danube GeoHeCo (Poticanje implementacije plitkih geotermalnih hibridnih sustava grijanja i hlađenja u Dunavskoj regiji), GeoBuilding (Poticanje energetske obnove u pograničnom području primjenom geotermalne energije). Navedeni događaj okupio je predstavnike regionalnih i lokalnih vlasti, razvojnih i energetskih agencija, odgojno-obrazovnih ustanova i poduzetničkih potpornih institucija.

Na kraju radionice, sudionici su pokazali veliki interes te je pokrenuta rasprava o mogućim daljnjim koracima u korištenju geotermalne energije na području sjeverne Hrvatske.

SUDJELOVANJE NA WEBINARU PROJEKTA TRANSGEO (1.10.2025.)

HRZZ doktorandica Katarina Marojević sudjelovala je kao član tima organizatora webinara projekta TRANSGEO, čiji je cilj bio predstaviti te prikupiti povratne informacije o TRANSGEO IT alatu za procjenu bušotina, te o radnoj verziji Transnacionalne strategije. Sastanak je organiziran 1. listopada 2025. godine u online formatu za dionike, uključujući predstavnike nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela javne vlasti, razvojnih i sektorskih agencija, malih i srednjih poduzeća, pružatelja infrastrukturnih i energetskih usluga, visoko obrazovnih i istraživačkih institucija te drugih relevantnih organizacija. Webinar je uspješno predstavio IT alat projekta TRANSGEO i Transnacionalnu strategiju, uz aktivno sudjelovanje sudionika kroz sadržajnu stručnu raspravu. Prezentacije su obuhvatile tehničke, okolišne, strateške i financijske aspekte, pružajući jasan uvid u trenutačno stanje i buduće korake razvoja projekta.

Snimka i prezentacija webinara dostupni su klikom na link.

 SUDJELOVANJE NA ČETVRTOM SASTANKU PARTNERA PROJEKTA TRANSGEO U SZEGEDU (08.04.2025.)

Dana 7. i 8. travnja 2025. godine, u ime Rudarsko-Geološko-Naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Katarina Marojević aktivno je sudjelovala na sastanku partnerskog konzorcija projekta TRANSGEO – Revitalizacija napuštenih bušotina za eksploataciju geotermalne energije, financiranog iz programa Interreg Central Europe (2021 – 2027), koji je održan u Szegedu, Mađarska. Sastanak je organiziran od strane CROST Regional Development Nonprofit Ltd.

Projekt TRANSGEO ima za cilj iskoristiti postojeću eksploatacijsku i proizvodnu infrastrukturu preostalu od nekadašnje industrije nafte i prirodnog plina, kako bi se istražio njezin geotermalni potencijal te mogućnost primjene geotermalnog sustava.

Sastanak u Szegedu održan je tijekom dva dana. Prvi dan obuhvatio je pregled projektnih aktivnosti, njihov trenutni napredak i planirane rokove. Tijekom sastanka, prikazan je primjer dobre prakse poduzeća MS Energy Solutions Ltd. te korištenje DBHE tehnologije za prenamjenu napuštenih bušotina. Katarina Marojević prezentirala je trenutno stanje studija primjenjivosti (feasibility studies) za čiju je organizaciju izrade i vodstvo zadužen RGNF istraživački tim.

Drugi dan bio je rezerviran za terenske posjete geotermalnim lokacijama. Sudionici su posjetili SZETÁV (Szeged District Heating Ltd), gradsko poduzeće za distribuciju topline, opskrbljuje toplom vodom oko 27.000 stanova, većinom smještenih u stambenim blokovima od 4 do 10 katova, kao i 500 javnih zgrada, uključujući škole, vrtiće i bolnice. Usluge SZETÁV-a dopiru do otprilike 50% stanovništva grada. Obišli su i poljoprivredno poduzeće Árpád-Agrár Zrt  u Szentesu, koje koristi geotermalnu vodu za grijanje staklenika. Također, projektnim partnerima je prikazana i prenamijenjena geotermalna bušotina, koja je prethodno služila kao naftna bušotina, a sada pruža usluge grijanja i navodnjavanja obližnjim staklenicima i dijelovima grada.

Szeged District Heating Ltd

Bušaća platforma u Segedinu

Grijanje staklenika geotermalnom energijom (poljoprivredna tvrtka Árpád-Agrár Zrt u Szentesu)

Prenamijenjena geotermalna bušotina

 SUDJELOVANJE NA TREĆEM SASTANKU PARTNERA PROJEKTA DANUBE GEOHECO U BRATISLAVI (20.03.2025.)

Na trećem sastanku partnera i Upravnog odbora projekta Danube GeoHeCo, održanom 20. i 21. ožujka 2025. godine u Bratislavi, Slovačka, u Slovenskom centru za znanstvene i tehničke informacije (CVTI SR), aktivno je sudjelovala Katarina Marojević.

Sastanak je organiziran u hibridnom formatu, omogućujući partnerima sudjelovanje uživo ili online. Cilj sastanka bio je pružiti pregled ostvarenih projektnih aktivnosti, analizirati financijsko stanje te planirati nadolazeće aktivnosti. Predstavnici Upravnog tijela i Zajedničkog tajništva (MA/JS), uključujući Interreg Danube projektnog službenika g. Schindlera i financijsku službenicu gđu. Arsenić Petrović, također su prisustvovali sastanku.

Prvi dan sastanka započeo je uvodnim obraćanjem domaćina i pregledom općeg statusa projekta koji je predstavila Međimurska energetska agencija (MENEA) kao vodeći partner. Raspravljalo se o postignutom napretku, identificiranim izazovima i planiranim rješenjima. Vodeći partneri za pojedine projektne aktivnosti predstavili su svoja dostignuća i planove, a poseban naglasak stavljen je na projektne radne pakete, uključujući pripreme za radionicu "Train the Trainer", testiranje IT alata i izradu tehničke dokumentacije za pilot investicije.

Drugog dana fokus je bio na pitanjima upravljanja i organizacije projekta, uključujući planiranje regionalnih konzultativnih foruma i razvoj transnacionalnog akcijskog plana. U okviru radionice, koju je moderirao projektni partner CROST, sudionici su aktivno sudjelovali u definiranju sadržaja akcijskog plana.

Sastanak je završio dogovorom o sljedećim koracima u provedbi projekta, uključujući daljnje praćenje aktivnosti, organizaciju narednih sastanaka i pripreme za nadolazeće događaje.

 SUDJELOVANJE NA SASTANKU S DIONICIMA PROJEKTA INTERREG DANUBE GEOHECO U ČAKOVCU (03.12.2024.)

Katarina Marojević, s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, sudjelovala je na prvom nacionalnom deployment desk sastanku s ključnim dionicima u sklopu projekta Danube GeoHeCo. Sastanak je održan 3. prosinca 2024. godine u zgradi Tehnološko inovacijskog centra Međimurje d.o.o. u zajedničkoj organizaciji Međimurske energetske agencije d.o.o. (vodećeg partnera u projektu) i Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (projektnog partnera). Nakon uvodnog predavanja i predstavljanja projekta i njegovih glavnih ciljeva sudionici su imali prilike sudjelovati u dvije ključne rasprave. U sklopu prve rasprave napravljena je SWOT analiza okruženja za potrebe razvoja i primjene plitkih geotermalnih rješenja u Hrvatskoj, a druga rasprava se odnosila na identifikaciju postojećih mjera podrške plitkoj geotermalnoj energiji koje su već u fazi realizacije. Također, sudionici s područja geotermalne energije su na temelju vlastitog iskustva iznijeli prijedloge potencijalnih mjera koje bi u budućnosti mogle pozitivno utjecati na iskorištavanje plitke geotermalne energijeu Hrvatskoj, ali i šire.

Zahvaljujući održanom deployment desk-u, članovi će zajednički formulirati razvojne prijedloge za korištenje plitke geotermalne energije uzimajući u obzir lokalni potrebe i prioritete uz zajednički konsenzus o glavnim izazovima, potencijalima i poticajima te dati prijedlog potrebnih izmjena u postojećem zakonodavnom okviru kako bi se stvorilo poticajno okruženje za primjenu geotermalnih dizalica toplina.

Više o samom Danube GeoHeCo projektu možete saznat ovdje.

SUDJELOVANJE NA DRUGOM SASTANKU PARTNERA I UPRAVNOG ODBORA PROJEKTA INTERREG DANUBE GEOHECO U NAGYATÁDU (29.10.2024.)

Katarina Marojević s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta sudjelovala je 29. i 30. listopada 2024. godine na drugom sastanku partnera i Upravnog odbora projekta Danube GeoHeCo – Poticanje implementacije plitkih geotermalnih sustava grijanja i hlađenja u dunavskoj regiji, financiranog iz Programa transnacionalne suradnje dunavske regije 2021. – 2027. Projekt uključuje 12 partnera iz 8 zemalja dunavskog sliva (https://interreg-danube.eu/projects/danube-geoheco). Sastanak je održan u zgradi Kulturnog i sportskog centra u Nagyatádu, pod organizacijom mađarskog partnera CROST – Neprofitne organizacije za regionalni razvoj d.o.o. Provedba projekta započela je u siječnju 2024. godine i trajat će do kraja lipnja 2026. godine.

Tijekom dvodnevnog sastanka projektni partneri su, uz rasprave o upravljanju projektom i komunikacijskim aktivnostima, imali priliku razmotriti dosadašnje provedene aktivnosti i usuglasiti se oko predstojećih koraka do kraja 2024. godine. S Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta sastanku je još prisustvovala Marija Macenić koja je održala online prezentaciju o dosadašnjem radu tima na Katalogu kriterija (P1), koji predstavlja osnovu za razvoj IT alata u okviru P2 radnog paketa. Taj će alat, zajedno s Katalogom kriterija, poslužiti kao projektantska podloga za dimenzioniranje i izvođenje stvarnih sustava dizalica topline za grijanje i hlađenje u nekoliko pilot-projekata u zemljama partnerima. Katarina Marojević dala je pregled deliverables-a radnog paketa P1 te predstavila konačnu listu najvažnijih kriterija za IT-alat i optimizaciju plitkih geotermalnih sustava.

Uz formalni dio sastanka, za partnere je organizirana i studijska posjeta termalnom kupalištu i toplicama u Nagyatádu, kao i gradskoj vijećnici. Posjetili su dvije od pet zgrada u centru Nagyatáda koje su spojene na visokoučinkoviti geotermalni sustav grijanja, koji koristi otpadnu toplinu iz termalnih voda s pomoću posebnih vrsta dizalica topline.

SUDJELOVANJE NA TREĆEM SASTANKU PARTNERA PROJEKTA TRANSGEO (07.10.2024.)

Od 7. do 9. listopada 2024. godine, održan je sastanak partnera projekta TRANSGEO u Beču, u okviru završetka trećeg izvještajnog razdoblja, a prisustvovala je Katarina Marojević, zajedno sa projektnim partnerim iz Hrvatske, Njemačke, Austrije, Mađarske i Slovenije. Sastanku je nazočila i Viktorija Dobrovec i ostali predstavnici Zajedničkog tajništva programa Interreg Central Europe. Ovaj sastanak organizirao je Federalni zavod za geologiju, geofiziku, klimatologiju i meteorologiju – GeoSphere Austria.

Projekt TRANSGEO započeo je 1. svibnja 2023. u okviru međunarodnog financijskog programa Interreg Central Europe (2021. – 2027.) s ciljem iskorištavanja postojeće infrastrukture napuštenih bušotina za istraživanje geotermalnog potencijala te prijelaz na održivu energiju uz daljnje angažiranje radne snage i stalno smanjivanje emisije CO2.

Prvi dan započeo je sastankom na kojem su partneri raspravljali o mogućim izazovima i poboljšanjima web alata za prenamjenu postojećih bušotina. Uz to, pregledane su baze podataka i raspravljalo se o strategijama korištenja tih alata.

Drugi dan bio je posvećen glavnom sastanku svih partnera i izvršnom odboru projekta. Raspravljane su projektne aktivnosti implementirane tijekom trećeg izvještajnog razdoblja, s posebnim naglaskom na ažuriranje dokumenata o inženjerskom tijeku rada i integraciju web alata za optimizaciju izbora bušotina. Partneri su također razmijenili informacije o trenutnom stanju i napretku studija izvodljivosti, kao i o predstojećim rokovima za isporuku projektnih rezultata.

Treći dan završio je raspravom o budućim aktivnostima i planovima koji bi se trebali ostvariti u sljedećem izvještajnom razdoblju. Nakon sastanka, partneri su imali priliku posjetiti Tehnološko-inovacijski centar multinacionalne kompanije OMV. Centar, smješten u Gänserndorfu u Austriji, osnovan je u suradnji s ekspertima s ciljem prenošenja OMV-ovih istraživačkih i tehnoloških kompetencija u sektoru "upstream" (istraživanje i eksploatacija) kroz medijske, narativne i emocionalne pristupe.

SUDJELOVANJE NA KONFERENCIJI „TOPLINARSTVO BUDUĆNOSTI“(17.3.2026.)

HRZZ doktorandica Katarina Marojević, sudjelovala je na konferenciji Toplinarstvo budućnosti: Geotermalni iskorak NPOO projekta – od potencijala do toplinske energije, organizirane od strane Agencije za ugljikovodike. Događaj je održan 17. ožujka 2026. u prostorima Hotel International u Zagrebu. Konferencija je započela uvodnim govorom Marijana Krpana, predsjednika Uprave Agencije za ugljikovodike. Projekt je financiran iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) s 50,8 milijuna eura, a s primarnim ciljem dekarbonizacije energetskog sektora kroz povećanje udjela obnovljivih izvora energije. Marica Balen iz Agencije za ugljikovodike predstavila je rezultate za gradove Velika Gorica, Zaprešić, Osijek i Vinkovci. Sve četiri istraživačke bušotine pozitivne su, no sada je potrebna izgradnja utisnih bušotina na istim lokacijama. Kako bi se u budućnosti ostvarilo grijanje geotermalnom energijom, također je potrebno je izgraditi infrastrukturu od izvora do krajnjih korisnika, naglasila je Marica Balen.

Nakon predstavljenih rezultat održan je panel „GEOTERMALNA ENERGIJA U TOPLINARSTVU“ u kojoj su sudjelovali dr. sc. Martina Tuschl, direktorica Sektora za geotermalnu energiju u Agenciji za ugljikovodike, Dražen Lovrić, direktor Sektora za strategiju i razvoj u HEP-u d.d., dr.sc. Josip Romić, gradonačelnik Grada Vinkovaca, Željko Turk, gradonačelnik Grada Zaprešića i doc. dr. sc. Dragan Vulin, zamjenik gradonačelnika Grada Osijeka. Na panelu je raspravljen niz tema, od načina pokretanja konkretnih projekata u pojedinim gradovima na temelju dobivenih rezultata, do mogućnosti njihova financiranja.

 SUDJELOVANJE NA TEČAJU USAVRŠAVANJA U PROGRAMU FEFLOW OD STRANE TVRTKE DHI A/S U ZAGREBU (10.-11.02.2026.)

HRZZ doktorandica Katarina Marojević sudjelovala je na intenzivnom dvodnevnom tečaju korištenja FEFLOW softwarea u svrhu modeliranja geotermalnih sustava. Tečaj je održan 10. i 11. veljače 2026. godine pod vodstvom dr. Dr. Carlos Rivera Villarreyes, DHI & FeFlow Specialist. Sudionici su imali priliku naučiti izraditi pojednostavljene geološke modele te simulirati geotermalne sustave kroz različite primjere, uključujući klasične proizvodno-utisne geotermalne sustave i sustave skladištenja toplinske energije (ATES, BTES).

SUDJELOVANJE NA STRUČNOJ EKSKURZIJI I RADIONICI NA ISLANDU (30.06.2025.)

HRZZ doktorandica Katarina Marojević sudjelovala je 30.06.–03.07.2025. na radionici/stručnoj ekskurziji u organizaciji Geocamp Iceland iz Keflavika s drugim članovima istraživačke skupine za geotermalnu energiju s RGN fakulteta.

GeoSchool – GeoCamp Iceland je obrazovni projekt posvećen širenju znanja i razumijevanja u prirodnim znanostima kroz praktično i aktivno učenje. U okviru projekta razvijaju se obrazovni sadržaji, nastavni planovi i programi namijenjeni učenicima i nastavnicima. Također, organiziraju se međunarodne studijske grupe srednjoškolaca, studenata i nastavnika, s fokusom na STEM područja, uključujući geologiju, geografiju, prirodne znanosti, klimatske promjene i obnovljive izvore energije.

Prvi dan započeo je sastanakom u GeoCamp GQ Keflavik gdje su se sudionici upoznali s kolegama znanstvencima, te saznali detalje djelovanja projekta GeoSchool, ali imali prilike saznati plan i tehnički program koji ih čeka u narednim danima.

S tvrtkom Geocamp dogovorena je suradnja vezana uz zajedničke buduće prijave EEA projekata vezanih na iskorištavanje geotermalne energije, ali i sudjelovanje stručnjaka na PESS Ljetnoj školi naftnog rudarstva.

Tijekom boravka posjećena je na Reykjanes polutokou geotermalna elektrana Reykjanes (HS Orka) s proizvodnjom električne energije od 130 MW gdje je održano stručno predavanje stručnjaka iz Geocampa i bivšeg voditelja elektrana o samom ležištu, načinu rada i strojarskim elementima. Uz elektranu posjećen je i projekt dubokog bušenja The Iceland Deep Drilling Project (IDDP) osnovan 2000. u sklopu konzorcija National Energy Authority of Iceland (Orkustofnun/OS) i četiri vodeće energetske tvrtke: Hitaveita Suðurnesja (HS), Landsvirkjun, Orkuveita Reykjavíkur and Mannvit Engineering. Na lokaciji je obavljeno bušenje od 4000 m kako bi se pridobili geotermalni fluidi od 400 °C kao dio novih mogućnosti iskorištavanja potencijala. Na poluotoku posjećena je i najpoznatija elektrana Svartsengi, u kojoj se proizvodi električna energija od 66 MW i ogrjevna topla voda od 190 MW za stanovnike Reykanes polutotoka, Grindavika i Njarðvíka. Dodatna vrijednost ove elektrane jest njezin nusprodukt nastao neposredno nakon puštanja u rad bušotina. Naime, nakon korištenja geotermalnog fluida formira se laguna uz precipitaciju silicija, koja je postavila temelje za nastanak poznatog balneološkog sustava Blue Lagoon. Osim silicija, voda je bogata modrozelenim algama i mineralima koje povoljno utječu na kožu, pa su Islanđani na temelju tih svojstava počeli razvijati kozmetičke proizvode. Na lokaciji je održano predavanje o kemizmu i zdravstvenim prednostima balneoloških voda. U neposrednoj blizini elektrana posjećeni su i prirodni izvori površinskih manifestacija Gunnuhver i Seltun, kao i mjesto gdje je vidljivo razdvajanje tektonskih ploča. Također, obiđen je i gradić Grindavik kako bi se upoznalo s procesima zaštite od trenutno aktivnih vulkanskih fraktura na Reykjanes poluotoku i izljevanja lave.

U području zapadnog Islanda i grada Reykjavika, napravljena je stručna vizita najveće geotermalne elektrane na Islandu, Hellisheiði u Hellisheiðarvirkjunu, s instaliranim kapacitetom od 303,3 MW električne energije i 133 MW toplinske energije. Uz geotermalnu elektranu smješten je edukacijski geotermalni park tvrtke ON Power koji istražuje daljnje mogućnosti korištenja energije dobivene geotermalnim izvorom. Prostor je moderno uređen sa različitim interaktivnim sadržajem, gdje su posjetitelji imali prilike naučiti o geologiji Islanda te procesu dobivanje električne i toplinske energije. Sudionici su također imali prilike vidjeti inovativni sustav pohrane CO2 iz elektrane i iz zraka (Climeworks Mammoth), gdje se plin miješa s vodom i utiskuje u podzemne bazaltne stijene. Navedeni inovativni proces tvrtke Carbfix veže CO2 s mineralima u stijeni postupno stvarajući čvrste karbonatne minerale i trajnu sekvestraciju što omogućuje trajni, stabilni i sigurni oblik skladištenja ugljika koji se ne vraća u atmosferu. Obiđen je i obližnji geotermalni park Hveragerði / Hveragarðurinn koji služi u edukacijske svrhe stanovništva o geotermalnoj energiji. Tijekom obilaska geotermalnih nalazišta posjećen je i tehnički sustav geotermalnog staklenika Friðheimar gdje se geotermalnom vodom griju staklenici za proizvodnju rajčice tijekom cijele godine, uz oprašivanje pomoću bumbara. Unutar staklenika mogu se kupiti proizvodi poput svježe ubranih rajčica, ali i poznatog pekmeza od rajčica. Unutar staklenika nalazi se i mali restoran gdje posjetitelji mogu uživati u juhama i ostalim receptima pripremljenim u duhu Islanda i od uzgojenih rajčica što predstavlja pravi primjer dodane vrijednosti, što kao primjer može poslužiti i staklenicima u RH.

Na sjevernom dijelu Islanda organizirana je posjeta geotermalnom polju Hverir Námafjall prepuno fumarola čiji su plinovi praćeni jakim mirisom sumpora. Nedaleko od Námafjall posjećena je jedna od najmanjih, ali i najstarijih geotermalnih postrojenja na Islandu, elektrana Bjarnaflag od 5 MW kojom upravlja Landsvirkjun za osiguravanje potrošnje tog dijela otoka. U rad je puštena 1969. godine, a godišnje proizvodi 42 GWh električne energije, te kao i kod elektrane Svartsengi ima distribuciju geotermalnog fluida u obližnji balneološki sustav Myvatn. Tijekom puta posjećen je i prirodni izvor Deildartunguhver koji ima najvišu temperaturu na Islandu od prirodnih vrela od skoro 100°C.

Buduća suradnja s tvrtkom Geocamp odvijat će se projektnim prijavama na EEA fondove kod financiranja Islanda za razvoj domaćih geotermalnih istražnih prostora, ali i na edukacijskoj suradnji o geotermalnoj energiji.

SUDJELOVANJE NA GEOTERMALNIM RADIONICAMA LJETNE ŠKOLE NAFTNOG RUDARSTVA - PESS (16.-20.06.2025.)

Asistentica na projektu – mlađa istraživačica Katarina Marojević, mag. ing. geol., HRZZ doktorandica (NPOO-DOK-2023-10) sudjelovala je na drugom tjednu 38. Ljetne škole naftnog rudarstva PESS 2025 održane u Dubrovniku 16-20.06.2025. Drugi tjedan ljetne škole bio je posvećen temama vezanim za istraživanje i proizvodnju geotermalne energije. Prezentacije su držali stručnjaci i znanstvenici iz različitih institucija, organizacija te industrije, uključujući Agenciju za ugljikovodike, GeoCamp Iclenad, OMV, Fika Eco, Exergy, i mnoge druge.

Zadnji i predzadnji dan bio je posvećen TRANSGEO projektu, gdje su Tomislav Kurevija i Marija Macenić s Rudarsko-geološko naftnog fakulteta, Ferenc Fedor i János Kovács sa Sveučilišta u Pečuhu, Matej Prkič iz Lokalne energetske agencije za Pomurje te Hannes Hofman iz istraživačkog centra GFZ u Njemačkoj kao projektni partneri predstavili glavne značajke, ciljeve te očekivane rezultate projekta. Predstavljen je IT alat za odabir najperspektivnijih bušotina za prenamjenu te identifikaciju najprikladnijih geotermalnih tehnologija, uz to su prikazane studije izvedivosti za svaku državu na odabranim lokacijama. Radionicom je predsjedavala doktorandica Katarina Marojević zajedno s Marijom Macenić. Glavni cilj projekta TRANSGEO je prenamjena postojećih dubokih naftnih i plinskih bušotina kako bi mogle poslužiti za iskorištavanje geotermalne energije i pohranu toplinske energije. Na taj način se produljuje vijek trajanja bušotina nakon prestanka proizvodnje ugljikovodika te se imovina iz fosilnog energetskog sektora revitalizira u obnovljive izvore, u skladu s energetskom tranzicijom.  Više o samom projekt možete saznati klikom na poveznicu.

SUDJELOVANJE NA RADIONICI/KONFERENCIJI GEOTHERMAL DISTRICT HEATING AND COOLING DAYS U BEČU (20.05.2025.)

HRZZ doktorandica (NPOO-DOK-2023-10) Katarina Marojević, sudjelovala je na međunarodnoj konferenciji Geothermal District Heating and Cooling Days 2025, održanoj od 20. do 22. svibnja 2025. u Beču. Događaj su organizirali European Geothermal Energy Council (EGEC) u suradnji s GeoSphere Austria i Austrian Geothermal Association.

Prvi dan (20. svibnja) bio je posvećen SAPHEA radionici u prostorijama GeoSphere Austria. Radionica je pružila pregled ciljeva, metodološkog okvira i glavnih aktivnosti SAPHEA projekta, koji je usmjeren na integraciju geotermalne energije u hibridne sustave daljinskog grijanja i hlađenja. U uvodnom dijelu predstavljen je projekt i njegove aktivnosti, dok je drugi dio bio interaktivan i omogućio raspravu te razmjenu znanja među sudionicima. Predstavljen je i SAPHEA toolbox, uz objašnjenje da je zamišljen kao preliminarni alat za okvirne procjene te da nije namijenjen za detaljne financijske analize.

Drugi dan (21. svibnja) održana je konferencija u kojoj je obrađeno više tematskih područja. Predstavljeni su pozitivni trendovi u razvoju geotermalne energije u Mađarskoj i Portugalu, kao i planovi korištenja obnovljivih izvora energije u Beču. Govorilo se o političkim i tehničkim aspektima planiranja sustava grijanja u različitim europskim gradovima, uključujući Amsterdam, Berlin, Leeuwarden i Salzburg. Nastavno, predstavljena su različita rješenja za lakšu implementaciju geotermalnih sustava, poput closed-loop well sustava te razvoja visokoprotočnih pumpi za geotermalne sustave. Prikazani su i primjeri modeliranja i simulacija BTES sustava. Također su predstavljene nove metode izračuna toplinskog opterećenja za energetski učinkovite stambene zgrade, s ciljem procjene stvarnog toplinskog opterećenja koje je često niže od vrijednosti dobivenih standardnim metodama.

U predzadnjem dijelu programa predstavljen je i Austrian Climate and Energy Fund, koji financira projekte usmjerene na energetsku tranziciju, uključujući i razvoj geotermalne energije. Kao primjer je naveden Hydros Seestadt projekt, koji se provodi kroz zajednički pothvat „deeep“, nastao suradnjom Wien Energie-a i OMV-a. Projekt se bavi istraživanjem i razvojem duboke geotermalne energije u Beču.

Na kraju dana održan je okrugli stol na kojem se raspravljalo o potrebnim politikama za poticanje korištenja geotermalne energije, uz naglasak na geološki rizik i veće početne investicije, ali i na dugoročnu isplativost i korist od primjene geotermalnih sustava.

Treći dan (23. svibnja) sudionici su imali priliku posjetiti postrojenje za spaljivanje otpada Spittelau, koje je izgrađeno 1971. godine. Ondje se godišnje prikupi i obradi oko 250 tisuća tona otpada, a spaljivanjem se proizvodi toplina i električna energija. Navedenom toplinom se grije više od 60 tisuća kućanstava, dok se električnom energijom opskrbljuje oko 30 tisuća kućanstava. Iako se postrojenje nalazi u izgrađenom dijelu grada, građani nemaju problema s neugodnim mirisom ili dimom, jer dimni plinovi prolaze kroz višestupanjski sustav pročišćavanja prije nego što se ispuste kroz dimnjak visok oko 126 metara. Spomenuto je kako je postrojenje nekoć pretrpjelo požar, nakon čega je obnovljeno i vraćeno u pogon. Nakon obnove, umjetnik Hundertwasser, koji u početku odbija sudjelovati zbog svojih ekoloških uvjerenja, pristao je osmisliti vanjski izgled postrojenja tek nakon što je potvrđeno da sustav ima vrlo niske emisije i da donosi više koristi nego štete. Danas se objekt lako prepoznaje u gradskom prostoru, a tijekom obilaska Katarina, zajedno sa ostalim posjetiteljima, je imala priliku proći kroz unutarnje dijelove postrojenja i vidjeti kako sustav funkcionira u praksi.