PRIMJENA INŽENJERSKOGEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA ZA ODRŽIVI RAZVOJ KROZ SMANJENJE RIZIKA OD GEOHAZARADA U REPUBLICI HRVATSKOJ (GEO-RIZ)

PRIMJENA INŽENJERSKOGEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA ZA ODRŽIVI RAZVOJ KROZ SMANJENJE RIZIKA OD GEOHAZARADA U REPUBLICI HRVATSKOJ (GEO-RIZ)

Izvor financiranja: NextGenerationEU

Trajanje projekta: 1.10.2025. - 30.09.2029.

Voditeljica projekta: Doc. dr. sc. Sanja Bernat Gazibara

Budget: 66.856,88 EUR

Poziv za projektne prijedloge: Poziv za financiranje institucionalnih istraživačkih projekata financiran iz izvora 581 – Mehanizam za oporavak i otpornost (2025.)

Cilj projekta

Glavni cilj projekta je unaprijediti inženjerskogeološka znanja i metode u svrhu smanjenja rizika od pojave klizišta, odrona, vrtača i likvefakcije te doprinosu održivom prostornom razvoju u Republici Hrvatskoj kroz primjenu inovativnih tehnologija i suvremene metode istraživanja, razvoj metodologija za procjenu podložnosti na različite geohazarde te unaprjeđenje pouzdanosti postojećeg sustava za monitoring klizišta i rano upozoravanje.

Specifični ciljevi projekta su:

1. Provoditi kontinuirani monitoring i nastaviti s razvojem postojećeg sustava za rano upozoravanje na klizištu Kostanjek (Grad Zagreb).

2. Unaprijediti model gibanja klizišta Kostanjek primjenom daljinskih metoda istraživanja i rezultata hidroloških i hidrogeoloških analiza.

3. Ažurirati kartu podložnosti na klizanje Republike Hrvatske mjerila 1:100.000 primjenom LiDAR tehnologije.

4. Izraditi karte podložnosti na klizanje za Krapinsko-zagorsku županiju i Sisačko-moslavačku županiju u mjerilu 1:25.000 primjenom LiDAR tehnologije.

5. Razviti metodu zoniranja u svrhu interpretacije modela podložnosti na klizanje i primjenu u sustavu prostornog planiranja Republike Hrvatske.

6. Primijeniti daljinske metode istraživanja za strukturno-geološke analize i prostorne analiza diskontinuiteta u svrhu procjene podložnosti na odronjavanje u detaljnom mjerilu u intenzivno boranim i rasjednutim stijenskim masama.

7. Razviti metodologiju za procjenu podložnosti na vrtače u krupnom mjerilu primjenom LiDAR tehnologije.

8. Razviti metodologiju za procjenu podložnosti na likvefakciju u krupnom mjerilu primjenom LiDAR tehnologije.

Radni paketi

RP1 Klizište Kostanjek

Opservatorij za praćenje klizišta Kostanjek uspostavljen je u razdoblju 2009. -2014. godine u okviru bilateralnog japansko-hrvatskog znanstveno-istraživački projekta 'Identifikacija rizika i planiranje korištenja zemljišta za ublažavanje posljedica klizanja i poplava u Hrvatskoj'. Od trenutka uspostave na opservatoriju se kontinuirano prikupljaju podaci o gibanju najvećeg klizišta u Republici Hrvatskoj te uzrocima njegovog gibanja. Opservatorij za praćenje klizišta Kostanjek postao je sastavni laboratorij RGN fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 2018. godine. Istraživačke aktivnosti na klizištu Kostanjek u okviru predmetnog projekta uključuju daljnji razvoj i unapređenje sustava ranog upozoravanja. Postojeći sustav ranog upozoravanja uspostavljen je u okviru projekta primijenjenih istraživanja PRI-MJER (KK.05.1.1.02.0020) kada je razvijena aplikacija 'Sustav ranog upozoravanja na klizišta (SRUK)'. U SRUK-u su definirane granične vrijednosti određenih parametara (gibanje, oborina, razina podzemne vode, evapotranspiracija) za različite razine opasnosti na temelju heurističkih i statističkih analiza podataka monitoringa.

Sljedeća faza projekta usmjerena je na novelaciju i unaprjeđenje fizičkog modela klizišta Kostanjek radi boljeg razumijevanja stvarnih geoloških, inženjerskogeoloških i hidrogeoloških uvjeta te poboljšanja sustava ranog upozoravanja. Poseban naglasak stavlja se na hidrogeološke procese jer su oborine i razina podzemne vode ključni pokretači aktivnosti klizišta, pri čemu je potrebno razjasniti njihov nelinearan odnos s brzinom gibanja i utjecaj pornih tlakova te strujnih sila. Model će se unaprijediti interdisciplinarnim pristupom koji uključuje geološka, inženjerskogeološka, hidrogeološka, hidrološka i izotopna istraživanja. Geološka istraživanja obuhvatit će kartiranje i reinterpretaciju građe terena, dok će inženjerskogeološka analiza integrirati postojeće i nove podatke, uključujući LiDAR snimke visoke rezolucije. Hidrogeološka istraživanja fokusirat će se na razine i tok podzemne vode te definiranje kritičnih uvjeta za reaktivaciju klizišta. Dodatno će se analizirati porijeklo podzemne vode primjenom stabilnih izotopa vodika i kisika, čime će se razlikovati lokalna infiltracija od dubljih dotoka. Hidrološka istraživanja oborina obuhvatit će analizu intenziteta, trajanja i povratnih perioda, uzimajući u obzir sezonske utjecaje evapotranspiracije. Svi rezultati trebali bi omogućiti pouzdaniji model klizišta i učinkovitiji sustav ranog upozoravanja.

RP2 Karte geohazarda

Geohazardi podrazumijevaju opasnost od neke pojave uzrokovane geološkim procesom, a u Hrvatskoj od aktivnih geohazardnih procesa imamo pokrete na padinama (klizanje, tečenje, odronjavanje, prevrtanje i bočno razmicanje), usijedanje i urušavanje vrtača, eroziju (jaružanje, obalna erozija), seizmički inducirane hazarde (potresi, likvefakcija) i poplave (bujične poplave i izlijevanje stalnih vodotoka). U okviru ovog projekta analizirat će se pojave klizišta (klizanje i tečenje), odrona, vrtača i likvefakcije te će se za navedene geohazarde izraditi karte koje će prikazivati prostornu raspodjelu predmetnih pojava, ali i prostornu vjerojatnost pojave u budućnosti. 

Dio ulaznih podataka za izradu karata geohazarda bit će izveden korištenjem digitalnog modela terena izvedenog iz oblaka točaka dobivenog laserskim skeniranjem iz zraka 2021./2022. godine u okviru projekta 'Multisenzorsko zračno snimanje Republike Hrvatske za potrebe procjene smanjenja rizika od katastrofa' (KK.05.2.1.10.0001). S obzirom da su dostupni geološki podaci u mjerilu 1:100.000, a mjerilo karata koje se izrađuje će biti srednje do krupno, provest će se dodatna kabinetska (daljinska) istraživanja i ažuriranja ulaznih geoloških podataka primjenom LiDAR DMT-a, ali i terenskih istraživanja kako bi se verificirala daljinska interpretacija litoloških jedinica i strukturnih elemenata.

Izvedene karte geohazarda predstavljat će vrijedne prostorne podatke koji se mogu dalje primjenjivati u održivom prostornom planiranju i urbanizmu, upravljanju rizicima i civilnoj zaštiti, zaštiti okoliša i upravljanju prirodnim resursima, definiranju mjera za prilagodbu na klimatske promjene te u daljnjim znanstvenim i stručnim istraživanjima, ali i edukacijama i radionicama za studente, stručne osobe i širu zainteresiranu javnost. Izrada karata geohazarda ima ključnu ulogu u smanjenju rizika, očuvanju prostora i sigurnosti stanovništva. Primjena LiDAR tehnologije i metoda strojnog učenja značajno podiže kvalitetu i učinkovitost ovog procesa, čime se doprinosi modernizaciji i unapređenju upravljanja prostorom iz razloga što omogućava: (i) visoku rezolucija i točnost podataka; (ii) automatizaciju i brzu analizu velike količine prostornih podataka; (iii) smanjenje subjektivnosti; (iv) poboljšanu prediktivnost modela; (v) skalabilnost i ponovljivost, odnosno primjenu modela u sličnim geološkim okolišima.

RP3 Diseminacija

Diseminacija rezultata projekta uključuje objavljivanje znanstvenih radova i prezentaciju radova na međunarodnim znanstvenim konferencijama, organizaciju radionice za stručnu zajednicu i donositelje odluka, izradu internet stranice projekta na kojoj će biti objavljene izrađene karte geohazarda kroz WEB GIS sučelje i popularizaciju znanstvenih i društvenih doprinosa projekta.

Suradnici na projektu

Članovi s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta:
	Doc. dr. sc. Sanja Bernat Gazibara – voditeljica projekt Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Hrvatska Osobna stranica		Izv. prof. dr. sc. Martin Krkač Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Hrvatska Osobna stranica
	Prof. dr. sc. Snježana Mihalić Arbanas Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Hrvatska Osobna stranica		Prof. dr. sc. Bruno Tomljenović Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Hrvatska Osobna stranica
	Prof. dr. sc. Kristijan Posavec Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Hrvatska Osobna stranica		Izv. prof. dr. sc. Krešimir Pavlić Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Hrvatska Osobna stranica
	Izv. prof. dr. sc. Zoran Kovač Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Hrvatska Osobna stranica		Dr. sc. Marko Sinčić, mag. ing. geol. Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Hrvatska Osobna stranica
	Hrvoje Lukačić, mag. ing. geol., mag. ing. min. Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Hrvatska Osobna stranica
Vanjski suradnici:
	Doc. dr. sc. Petra Jagodnik - vanjska suradnica Sveučilište u Rijeci, Građevinski fakultet, Hrvatska Osobna stranica		Dr. sc. Mauro Rossi – vanjski suradnik Istituto di Ricerca per la Protezione Idrogeologica (IRPI) of the Italian National Research Council (CNR), Italija Osobna stranica

Diseminacija

Konferencije

Objavljeni radovi

Diplomski i završni radovi