Autor: Tomislav Baketarić, mag.geol.
Razvoj kasno miocenskog i rano pliocenskog Panonskog jezera na prostoru Murske i Dravske depresije (jugozapadni dio Panonskoga bazenskog sustava) predstavljen je klinoformnim oblicima na seizmičkim profilima. Koristeći metode seizmičke stratigrafije u drugim dijelovima PBS-a Magyar et al. (2006, 2007), Sztano et al. (2013), Balasz et al. (2017) i Sebe et al. (2020) zaključili su da se jezerska ispuna gornjomiocenskih sedimenata sastoji od progradirajućih deltnih kompleksa karakteriziranih klinoformnim seizmičkim refleksima. Rekonstrukcija postupne progradacije, odnosno ispune bazena u ovom dijelu PBS-a u vremenu i prostoru napravljena je preko analize prostornih i vremenskih varijacija geometrije klinoformi te putanja padina. Prilikom kartiranja određenih klinoformi, određenih istaknutim seizmičkim refleksima koji se mogu pratiti kroz područje, određivane su granice gornjeg i donjeg ruba padine, odnosno točke infleksije (sensu Patruno et al., 2015; Paumard et al., 2018). Primjenom seizmo-stratigrafskih principa, analizom kretanja padine te točaka infleksije unutar klinoformi dobiven je uvid u prostorno dijakrono zatvaranje Panonskog jezera na području ovih depresija. Izdvojeno je i kartirano 15 (Pa-1 do Pa-15) regionalno prisutnih klinotema na istražnom prostoru. Temeljem stratigrafskih podataka povezanih s interpretacijom izgrađen je relativni kronostratigrafski okvir gornjomiocenskih i pliocenskih naslaga istraživanog područja (Slika 1). Kartirane klinoforme na području dvije depresije prostorno definiraju zatvaranje Panonskog jezera tijekom kasnog miocena i ranog pliocena kroz vrijeme. Iako u praksi nedostatak i kvaliteta podataka otežavaju detaljniju interpretaciju, takav je okvir znatno poboljšao rekonstrukciju paleogeografske evolucije ovog prostora i smjera donosa materijala.
Slika 1. Trajektorije čela delte ruba Panonskog jezera (gornje točke infleksije spojene linijom) na području Murske i Dravske depresije prikazane na današnjoj topografiji Panonskog bazenskog sustava. Gornje točke infleksije pojedinih kartiranih klinoformi unutar Murske i Dravske depresije temelje se na ovom radu te su povezane i korelirane s položajima gornjih točaka infleksije spojenih u liniju iz Magyar et al.(2013) i Magyar (2021). Dominantni smjerovi progradacije tijekom panona u Hrvatskom zagorju temelje se na Kovačić et al. (2004). Za referencu međunarodne granice označene su narančastom bojom dok su najveći gradovi označeni crvenim točkama.
Reference:
Patruno et al., 2015; Paumard et al., 2018
Balázs, A., Magyar, I., Matenco, L., Sztanó, O., Tokes, L., Horváth, F. (2017): Morphology of a large paleo-lake: Analysis of compaction in the Miocene-Quaternary Pannonian Basin. Global and Planetary Change. 171, 134-147, doi:10.1016/j.gloplacha.2017.10.012.
Kovačić, M., Zupanič, J., Babić, Lj, Vrsaljko, D., Miknić, M., Bakrač, K., Hećimović, I., Avanić,R., Brkić,M. (2004): Lacustrine basin todelta evolution in the Zagorje Basin, a Pannonian sub-basin (Late Miocene: Pontian, NW Croatia). Facies 50, 19–33.
Magyar, I., Fogarasi, A., Vakarcs, G., Bukó, L., Tari, G.C., (2006): The largest hydrocarbon field discovered to date in Hungary: Algyő. In: Golonka, J., Picha, F.J. (Eds.) The Carpathians and their foreland: geology and hydrocarbon resources. American Association of Petroleum Geologists, Memoir, 84, pp. 619–632, doi: 10.1306/985734M843142
Magyar, I., Lantos, M., Ujszászi, K., Kordos, L., (2007): Magnetostratigraphic, seismic and biostratigraphic correlations of the Upper Miocene sediments in the northwestern Pannonian Basin System. Geologica Carpathica, 58, 277–290.
Magyar, I., Radivojević, D., Sztanó, O., Synak, R., Ujszászi, K. Pócsik, M. (2013): Progradation of the paleo-Danube shelf margin across the Pannonian Basin during the Late Miocene and Early Pliocene. Global and Planetary Change, 103,168-173, doi:10.1016/j.gloplacha.2012.06.007.
Magyar I. (2021): Chronostratigraphy of clinothem-filled non-marine basins: Dating the Pannonian Stage. Global and Planetary Change, 205, 103609, doi:10.1016/j.gloplacha.2021.103609.
Patruno, S., Hampson, G. J., Jackson, C.A.L. (2015): Quantitative characterisation of deltaic and subaqueous clinoforms. Earth Science Reviews, 142, 79–119, doi:10.1016/j.earscirev.2015.01.004
Paumard, V., Bourget, J., Payenberg, T., Ainsworth, B., George, A.D., Lang, S., Posamentier, H.W., Peyrot, D. (2018): Controls on shelfmargin architecture and sediment partitioning during a syn-rift to post-rift transition: Insights from the Barrow Group (Northern Carnarvon Basin, North West Shelf, Australia). Earth-Science Reviews, 177, 643-677, doi:10.1016/j.earscirev.2017.11.026.
Sebe, K., Kovačić, M., Magyar, I., Krizmanić, K., Špelić, M., Bigunac, D., & Sütőné Szentai, M., Kovács, A., Korecz, A., Bakrač, K., Hajek Tadesse, V., Troskot-Čorbić, T., Sztanó, O. (2020): Correlation of upper Miocene-Pliocene Lake Pannon deposits across the Drava Basin, Croatia and Hungary. Geologia Croatica, 73, 177-195, doi:10.4154/gc.2020.12.
Sztanó O., Szafián P., Magyar I., Horányi A., Bada G., Hughes D.W., Hoyer D.L., Wallis R.J. (2013): Aggradation and progradation controlled clinothems and deep-water sand delivery model in the Neogene lake pannon, Makó Trough, Pannonian Basin, SE Hungary. Global Planet. Change, 103, 149-167, doi:10.1016/j.gloplacha.2012.05.026.
Tomislav Baketarić, mag.geol. je doktorand geologije na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlen je u INA-Industrija Nafte d.d. kao Glavni stručnjak za geologiju i geofiziku unutar Istraživanja.